08.01.2025

NE PROPUSTITE PET IZVEDBI “SNJEŽNE KRALJICE” U SIJEČNJU

Prije nešto manje od godinu dana na pozornici je HNK-a u Osijeku praizveden balet “Snježna kraljica”, za koji je glazbu skladao Davor Bobić. Već 17. siječnja prva je od ukupno pet izvedbi u ovoj sezoni (https://hnk-osijek-old.miracool.site/raspored/).

U izvedbama sudjeluje dio baletnog ansambla HNK-a u Osijeku, Baletni studio HNK-a te učenici GŠ Franje Kuhača.

– Izazov i zadovoljstvo je biti u svakom projektu, a pogotovo u jednoj praizvedbi u koprodukciji s HNK-om Split. To svakako već po ne znam koji puta potvrđuje da je osječki ansambl zaista izrastao u pravi Balet pa se nadamo da će uskoro i uslijediti logično i dugoočekivano pojačanje u vidu novih radnih mjesta. Naime, istaknuo bih da su osječki baletni umjetnici odigrali 14 izvedbi “Orašara”, dok su njihovi kolege u Splitu imali samo dvije više – ističe Vuk Ognjenović, jedan od baletnih majstora ove izvedbe i interpret.

Kao zanimljivo i izazovno ističe da su osječki plesači svi zaposlenici drugih ustanova. U osječkoj verziji nema alternacija, negosvi imaju po dvije, tri ili više uloga.

– U Splitu ima nekoliko alternacija gotovo za svaku ulogu, a primjerice u Zagrebu za naslovnu ulogu čak sedam podjela. To stvara ogroman pritisak po pitanju opstanka predstave, ali unatoč svemu osječki HNK jedini je koji nije otkazao nijednu predstavu ni u vrijeme pandemije. Računajući i premijeru 2013. Podatak je to gotovo za Guinnessovu knjigu rekorda s obzirom na veličinu ansambla i sve ostalo. Usporedo teku pripreme i za prvi hrvatski balet “Jelu” Bele Adamovića pl. Čepinskog. Iako nastao tu kod nas, nakon praizvedbe 15. siječnja 1898. u Zagrebu, nikada nije izveden u Osijeku. Tu ćemo “nepravdu” ispraviti 14. veljače, na Valentinovo. Tako će Osijek, kao drugi grad po nastanku baletne umjetnosti u Hrvatskoj te grad u kojem je napisan prvi hrvatski balet s ponosom moći ponuditi ovu predstavu svojoj, ali i stranoj publici. Osim obrazovne uloge u jačanju kulturne povijesti koju imamo, “Jela” će biti i jedinstven kulturni i turistički proizvod – zadovoljan je Ognjenović.

N.Vekić / HNK u Osijeku

04.01.2025

7. ZLATNI STUDIO – SVOJ GLAS MOŽETE DATI SVAKODNEVNO DO 17. SIJEČNJA

Hoće li uloga Staže u predstavi “Sokol ga nije volio” Sandri Lončarić, a uloga McMurphyja u “Letu iznad kukavičjeg gnijezda” Miroslavu Čabraji donijeti Zlatni studio – najveću medijsku nagradu, koja se u organizaciji Jutarnjeg lista dodjeljuje 7. godinu za redom?

Isto tako, hoće li naš HNK-a i ekipa koja je radila na predstavi “Let iznad kukavičjeg gnijezda” Dalea Wassermana (u režiji Dražena Ferenčine) biti najbolja, odlučujete i vi. I to možete činiti svaki dan! Svaki glas je bitan, a možda i presudan. Možda bude baš vaš glas.

– Jako sam sretna zbog ulaska u finale Zlatnog studija i već sama nominacija za ovu prestižnu nagradu predstavlja priznanje koje me ispunjava ponosom i zahvalnošću. Ponosna i na Miroslava Čabraju i naše kazalište i predstavu “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, koji su također u finalu. Hvala svima koji su prepoznali naš rad i glasali za nas – ovo je poticaj da nastavimo stvarati s još više strasti – uvijek skromna naša je Sandra Lončarić, nacionalna prvakinja drame, koja ne propusti pohvaliti i kolege.

Poput nje, i Miroslav Čabraja svjestan je da je predstava timski rad, produkt zajedništva:

– Oko Zlatnog studija je uvijek pozitivna atmosfera. Budući da je to medijska nagrada, samim tim je i medijska pompa oko nominacija velika. Puno intervjua, puno interakcije s publikom (glasačkom), puno dobrih želja. Pozitiva. Predstave i akteri dobivaju na vidljivosti i pozitivnoj atmosferi. Fantastično je to ekipa iz Jutarnjeg smislila i izvela, a kao šlag na tortu dolazi fenomenalno osmišljena dodjela, ove godine u zagrebačkoj Laubi. Počašćen sam što sam drugi put dijelom toga velikoga spektakla. Čestitam svim nominiranima, kako u prvom, tako i u završnom krugu.

Završnica je pred vratima, glasanje traje do 17. siječnja. Proglašenje pobjednika je 31. siječnja!

Podržite svoje favorite, dajući im svoj glas:

https://www.jutarnji.hr/zlatni-studio

Hvala na svakom kliku i glasu!

03.01.2025

Što je obilježilo hrvatsku kulturu 2024.?

Nekako imam osjećaj da je ovo naše vrijeme u kojem se sada nekako nalazimo jedan bijeg od stvarnosti, ali jedan svijet dobrote i ljubavi, ono što nedostaje ovom svijetu u danom momentu – rekao je skladatelj baleta “Snježna kraljica” Davor Bobić u prilogu u središnjem Dnevniku HRT-a o događajima koji su obilježili hrvatsku kulturu protekle godine.

Između ostaloga i mjesecima rasprodane izvedbe dviju dramskih predstava – “Maratonci trče počasni krug” i “Sokol ga nije volio”:

https://magazin.hrt.hr/…/hrvatska-kultura-u-2024…

U koreografiji i režiji Svebora Sečaka, te pod ravnanjem maestra Stjepana Vugera, združenim snagama dvaju nacionalnih teatara, onoga iz Osijeka i onoga iz Splita (te zahvaljujući programu K-HNK-a Ministarstva kulture i medija RH), na osječkoj je sceni prije nešto manje od godinu dana praizveden balet nastao prema motivima istoimene bajke H. C. Andersena.

Slavonska publika u siječnju će čak pet puta moći uživati u ovom čarobnom i baletu u čijoj sanjivoj izvedbi sudjeluju članovi Baletnog studija HNK-a u Osijeku, ali i učenici Glazbene škole Franje Kuhača – 17., 18., 19., 21. i 22. siječnja, svih dana s početkom u 19 sati.

Ne propustite jedan od događaja godine!

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK-a ili online: https://hnk-osijek-old.miracool.site/ulaznice/

14.11.2024

KAKO SAM PISAO “SOKOLA…” (2)

Piše: Fabijan Šovagović (1932. – 2001.) *
Pojednostavljeno, “Sokol ga nije volio” je priča o najobičnijem čovjeku i o njegovu stradanju u ratu, čovjeku čijim svršetkom to stradanje ne prestaje. To je kronika jedne obične brojne seljačke obitelji koja je u „dokumentarnim mjerilima“ obuhvatila četverogodišnji period, dok je u pisanom opsegu taj protok vremena sažet na dvije godine, točnije: od 11. X. 1943. do 25. VI. 1945.
Njeno sažimanje u kraći dramski tok dinamiziralo je zbivanje i aktiviralo sudare. Sažimanje, pak, tražilo je i “izbacivanje“ lica iz životnog dokumentarnog, u fiktivno, izmišljeno. Protok vanjskih zbivanja određuje i “pravednost“ opredjeljenja mojih junaka. Zanimala me je njihova muka u tom izboru.
Junak je običan čovjek koji ne nosi breme društveno istaknute jedinke. Jedan je od mnogih zanimljivih. Njegove odluke imale su manje posljedice na opće kretanje. On nije klasični heroj s velikom odgovornošću. Njegova je odgovornost maksimalna u malenom krugu kretanja.
Šima je moguća, složena i proturječna, nesavršena ličnost krojena od dobra i zla u onoj mjeri u kojoj ga isti takvi vanjski događaji određuju. Socijalno, Šima je žrtva i onih zbivanja koja su se na tom malom dijelu ljudskog soja više očitovala nego na drugom. Zbog te okolnosti Šima je opća, velika brojka.
On je drama mentaliteta, seljačke lukavosti. Izašao je iz poznatih osobina poznate literature. On je samo smješten u dinamičnije okolnosti. Rat i poraće okolnost je koja nije došla njegovom voljom, ali je temeljito odredila njegovo ponašanje, kao i onih koji su o tom ponašanju ovisili. Ona je bila nabijena ispitom i njihovih karaktera.
* Kazališna cedulja osječke premijere “Sokola…“ (19. svibnja 1983.)
Na fotografiji:
NEZABORAVNI OSJEČKI ŠIMA (1983.,1986.) – Dramski umjetnik ICO TOMLJENOVIĆ (1923. – 1996.)
24.09.2024

Rijedak jubilej: ZLATNA UMIROVLJENICA

Balerina Štefanija Heller slavi 88. rođendan

Samozatajna, a ipak tako poznata: balerina i baletna pedagoginja Štefanija-Štefica Heller u četvrtak, 26. rujna obilježava 88. rođendan. Čestitamo! Zanimljivost toga nadnevka i dugoživotni podatak je doista rijedak: slavljenica je u miru gotovo punih – 48 godina!

Rođena Osječanka, s 13 je godina pristupila osječkom HNK-u (1. 9. 1949.), da bi već sljedeće godine zaigrala u „Ivici i Marici“ Amanda Alligera – Dragutina Savina, s partnerom, 10-godišnjim dječakom Silviom Foretićem (kasnije skladatelj, dirigent, pijanist i profesor suvremene glazbe na njemačkim sveučilištima; umro u svibnju ove godine). Balerina – koja je odigrala i niz dramskih uloga u HNK-u, na Eksperimentalnoj sceni Tribine mladih i u osječkom Miniteatru.

Formalno, u radni je odnos u HNK-u ušla 1. rujna 1952. i – s iznimkom jedne sezone (1956./’57.) u Baletu SNP-a u Novom Sadu – ostala ovdje do 30. studenoga 1976. I još četiri godine “honorarno”.

Kao baletni pedagog vodila je baletne studije u Đakovu, Borovu, Slavonskom Brodu, ali – najdulje (punih 20 godina, sve do 2016.) – u osječkom Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića. Prestala je biti aktivna s navršenih 80 godina.

“Svatko tko se želi baviti baletom mora zanati da je potrebno mnogo odricanja, rada i strpljenja. Plešete doslovce i kada ste bolesni, držite se rasporeda i morate biti u odličnoj kondiciji. Tek tada s ponosom možete reći da ste prava balerina“ – riječi su iz jednoga njezina intervjua.

Štefanija Heller doista je to bila!

Slavljenici želimo – još puno mirovina!

Newsletter