Film, kazalište, glazba, televizija i radio kategorije su u kojima Jutarnji list osmi put zaredom dodjeljuje priznanje Zlatni studio. Utrka je službeno počela danas, što znači da možete glasovati za svoje favorite. I to svaki dan!
Poveznica putem koje glas možete dati glumcima i predstavi HNK-a u Osijeku, je sljedeća https://www.jutarnji.hr/zlatni-studio.
Zlatni studio smiješi se Sandri Lončarić, Miroslavu Čabraji i predstavi Let iznad kukavičjeg gnijezda.
– Uloga Staže u predstavi Sokol ga nije volio za mene je jedno od najdubljih umjetničkih iskustava, a ova je nominacija potvrda da je ta priča pronašla put do srca gledatelja. Sretna sam zbog nominacije i već je to velika nagrada i nije odraz samo mojega rada, već i zajedničkoga truda cijeloga tima koji je radio na predstavi. Zlatni studio je nagrada koju bira publika i posebno je to priznanje, jer dolazi od onih zbog kojih stvaramo i živimo kazalište – nacionalna prvakinja i članica ansambla HNK-a u Osijeku, Sandra Lončarić komentira nominaciju za glavnu žensku ulogu. Uz nju, nagrada se smiješi i Seleni Andrić, za Shkurtu u predstavi Prst, Zrinki Cvitešić, za Jele u Ekvinociju, Ani Gruici Uglešić, kao Marti u Šuti i muči te Bojani Gregorić Vejzović, za ulogu Majke u istoimenoj predstavi.
Sandrinom kolegi iz ansambla, Miroslavu Čabraji, nominaciju je donijela uloga Stanelyja u Letu iznad kukavičjeg gnijezda, predstavi koja je premijerno na sceni HNK-a u Osijeku, u režiji Dražena Ferenčine, izvedena 24. svibnja 2024., kao posljednja dramska predstava 117. kazališne sezone.
– Počašćen sam što sam po drugi puta nominiran za ovu najveću medijsku nagradu i to u kakvom društvu. Ova je nagrada specifična, jer te nominira struka, a odlučuju gledatelji. Znam da će se Osijek mobilizirati i glasati za svoje, jer tako je bilo i prije tri godine. Hvala im na tom. Bez njih ne bih mogao dobiti tu nagradu – optimistično nominaciju za Zlatni studio u kategoriji najbolje muške uloge komentira Miroslav Čabraja, prvak Drame HNK-a u Osijeku. U konkurenciji su i Rakan Rushaidat, za ulogu Ljubomira Polovine u Jeziku kopačke, Ozren Grabarić kao kralj Gordogan u istoimenoj predstavi, Marinko Leš, kao Albin u Krletci te Marijan Nejašmić Banić za ulogu Arkulina u istoimenoj predstavi.
U kategoriji Najbolja kazališna predstava, osim osječke, Zlatni se studio smiješi sljedećim naslovima: Ekvinocijo, redatelj Krešimir Dolenčić, DU ljetne igre; Arkulin, redateljica Marina Pejnović, GK Marin Držić Dubrovnik, Krletka, redatelj Krešimir Dolenčić, HNK Varaždin te “Nestajanje”, redateljica Dora Ruždjak Podolski, HNK Zagreb.
Ove je godine, s ciljem poboljšanja kvalitete medijske nagrade, smanjen broj kategorija – ističu organizatori, Jutarnji list i Hanza media. Proglašenje pobjednika održat će se 31. siječnja 2025. u zagrebačkoj Laubi uz izravan prijenos na HTV-u.
Objava nominacija za najveće i najprestižnije medijske nagrade u Hrvatskoj uistinu se s nestrpljenjem iščekivala, što i ne čudi jer ju je u sedam godina svojim glasovima pratilo više od pet milijuna čitatelja i publike. Nagrada je pokrenuta 2017. pod motom Najbolji biraju najbolje.
Pišući o zbivanjima u kazalištu i dramskoj književnosti unatrag 30-ak godina, Krležini se dani okreću suvremenosti – na jutrošnjem je otvorenju znanstvenoga skupa 35. Krležinih dana istaknuo akademik Boris Senker, o.d. predsjednika Organizacijskog odbora teatrološko-kazališne manifestacije, koja se u Osijeku održava od 5. do 8. prosinca.
Peti je to puta da o ovoj temi progovaraju iz znanstvene perspektive, a to je, ocijenio je akad. Senker, vrlo hrabar potez.
– Nekoć nije bilo pristojno progovarati o živućim autorima. Ovim potezom riskiramo pogriješiti, uraniti – dodao je Boris Senker, napominjući da je cijelo društvo, ne samo kulturu, književnost, kazalište prije nekoliko godina pogodila pandemija, koja je poput „kuge“ zatvorila kazališta, što se uistinu nije dugo dogodilo. Tomu treba dodati i potres u Zagrebu, a o svemu će tomu na Danima govoriti za koju godinu.
Pozdravivši nazočnu državnu tajnicu Draženu Vrselju, predstavnicu ministrice Nine Obuljen Koržinek i Ministarstva kulture i medija RH, kao pokrovitelja, intendanta HNK-a u Osijeku Vladimira Hama, kao utemeljitelja, te prof. dr. sc. Ivana Trojana, dekana Filozofskog fakulteta u Osijeku kao suutemeljitelja i domaćina, Boris je Senker prenio sudionicima, gostima i studentima pozdrave akad. Velimira Neidhardta, predsjednika HAZU-a, te akademkinje Dubravke Oraić-Tolić, predsjednice Razreda za književnost HAZU-a.
– Čestitam HNK-u u Osijeku na izvrsnoj predstavi Sokol ga nije volio, koja je sinoć izvedena i koju namjerno nisam htio pogledati u Zagrebu, nego ovdje gdje i pripada – rekao je akad. Senker.
Da su Krležini dani tijekom gotovo četiri desetljeća održavanja doživljavali i proživljavali krize i prijelomne trenutke, no uvijek su dobro iskorišteni kao prilike, istaknula je u svom pozdravnom govoru državna tajnica Dražena Vrselja. U hrvatskoj se dramskoj književnosti i kazalištu događaju nove interdisciplinarne i umjetničke prakse i platforme, što je tajnica Vrselja ocijenila iznimno pozitivnim s aspekta razvitka Osijeka gospodarski i kulturno.
Vedro i veselo dobro je jutro svima poželio intendant Ham, istaknuvši da Dani žive i uz prijateljski i partnerski odnos HNK-a i FFOS-a, uz neizostavno nadgledanje HAZU-a, bez čega manifestacija ne bi bila kakva jest već 35. put.
Raduje ga vidjeti i svjedočiti veselju gostiju u svezi dolaska na Dane, jer se iza znanstvenog dijela i kazališne smotre, negdje „na margini“ kriju i ne manje bitna prijateljstva i umrežavanja iz kojih se rađaju nove ideje i realiziraju projekti. Zahvalio je Vladimir Ham Ministarstvu medija i kulture na financijskoj i logističkoj potpori, najavivši ujedno i polaganje vijenca na spomenik Miroslavu Krleži u Parku kralja Držislava, ali i predstavljanja teatroloških izdanja u poslijepodnevnim satima u svečanom foajeu HNK-a. Svakako središnje je izdanje zbornik prošlogodišnjih Dana, koji, kako je rekla prof. dr. sc. Kristina Peternai Andrić, donosi 27 znanstvenih radova, te priloge koji dokumentiraju zbivanja u sklopu manifestacije.
Najveću prednost ovoga izdanja Dana u hrabrosti odabira teme vidi i dekan FFOS-a, prof. dr. sc. Ivan Trojan, uvjeren da je upravo to privuklo studente, kao i pozitivno okružje. Raritet je što Krležini dani na jednom mjestu okupljaju dva imena s vrha nacionalne suvremene dramske književnosti, misleći pri tom na Tomislava Zajeca i Davora Špišića, te tridesetak istaknutih hrvatskih teatrologa, kazališnih kritičara i povjesničara kazališta i književnosti te kazališnih praktičara koji će o tom progovarati i pisati.
– Ne ćemo se pri tom uvlačiti u hermetičnost, ne ćemo čekati tri-četiri desetljeća da bismo progovorili o aktualnostima – zaključio je dekan Trojan, zahvalivši studentima na dolasku.
Od 5. do 8. prosinca 35. Krležini dani u Osijeku objedinjuje znanstveni skup, smotru kazališnih predstava, izložbe i predstavljanja teatroloških izdanja, a zajednički ih organiziraju Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, HNK u Osijeku i Filozofski fakultet u Osijeku.
Dani su sinoć počeli otvorenjem izložbe Dušana Gačića Robovi. Zemlja je zvijezda te izvedbom predstave Sokol ga nije volio HNK-a u Osijeku i Gradskoga dramskog kazališta Gavella, Zagreb, a u sklopu Dana večeras slijedi predstava Vidi kako Lokrum pere zube u koprodukciji Kazališta Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara te sutra predstava Žena himna Teatra Fort Forno (Bale) u koprodukciji s Istarskim narodnim kazalištem – Gradskim kazalištem Pula, Hrvatskim narodnim kazalištem u Mostaru i Udrugom Intermezzo (Sarajevo).
Ovogodišnji znanstveni skup „bavi se proučavanjem hrvatske dramske književnosti i kazališta u drugom desetljeću 21. stoljeća, tijekom kojega u hrvatskome društvu i u hrvatskoj kazališnoj umjetnosti dolazi do značajnih promjena – stasa novi naraštaj dramskih autora koji obilježava posljednjih dvadesetak godina dramske književnosti i kazališta, utemeljuju se mnoga nova privatna kazališta i nezavisne umjetničke skupine i platforme te se kazališni život postupno sve više internacionalizira“ – piše na svojoj mrežnoj stranici HAZU.
Svečanim otvorenjem izložbe Dušana Gačića Robovi. Zemlja je zvijezda (o čemu će govoriti intendant HNK-a u Osijeku Vladimir Ham, autor i povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović), u Osijeku počinju jubilarni, 35. Krležini dani. Na pozornici HNK-a slijedi Šovagovićev Sokol ga nije volio, u režiji Filipa Šovagovića. Koprodukcijska je to predstava u realizaciji koje su sudjelovala dva teatra, osječki HNK (s premijerom 8. studenoga) te GDK Gavella (premijera 21. studenoga).
Kazališno-teatrološka manifestacija, začeta u Osijeku 1987., održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Utemeljitelj je HNK u Osijeku, a suutemeljitelji Filozofski fakultet, Osijek, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU / odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb.
Znanstvena će se izlaganja održavati tri dana u Svečanoj dvorani FFOS-a i to pod krovnom temom Drugo desetljeće 21. stoljeća u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu, 1. dio. Na skupu će prvoga dana radove predstaviti Tomislav Zajec, Marijana Mandić, Iris Spajić, Ivana Žužul/Kristina Peternai Andrić, Helena Peričić, Dubravka Crnojević-Carić… U petak će povjerenstvo Krležinih dana u Parku kralja Držislava položiti vijenac na spomenik Miroslavu Krleži.
Nova će teatrološka izdanja biti predstavljena u svečanom foajeu HNK-a. Uz onaj Krležinih dani u Osijeku 2023., još će jedan zbornik – ovaj puta Molière u hrvatskoj kulturi, biti predstavljen toga petka, kao i iz tiska netom izašla knjiga Vjekoslava Jankovića, Umijeće filmske glume, te čak dva naslova Martine Petranović – Zrcaljenja i Kazališni obzori Tomislava Krizmana.
Na pozornici će HNK-a gostovati još jedna koprodukcijska predstava – ona Kazališta Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara – Vidi kako Lokrum pere zube, prema tekstu Ivane Lovrić Jović, a u režiji Paola Tišljarića.
Subota dopodne opet je rezervirana za znanstveni skup, na kojem će svoje radove predstaviti akad. Boris Senker (ovogodišnji o. d. predsjednika Odbora 35. Krležinih dana), te Lucija Ljubić, Matko Botić, Ana Lederer, Kim Cuculić i drugi.
Špišićeva Žena himna, u režiji Roberta Raponje (u koprodukciji Teatra Fort Forno s Istarskim narodnim kazalištem – Gradskim kazalištem Pula, HNK-om u Mostaru te sarajevskom Udrugom Intermezzo) posljednja je od tri kazališne predstave, koja će se moći pogledati u subotu, u večernjim satima.
Manifestaciju u nedjelju zatvaraju znanstvena izlaganja na Filozofskom fakultetu – Agate Juniku, Maje Đurinović, Ivane Slunjski, Normele Krešić Vrkljan, Livije Kroflin i drugih.
Fokus hrvatske dramske književnosti i kazališta drugog desetljeća 21. stoljeća, čime će se znanstveni skup Krležinih dana baviti ove i sljedeće godine, na društveno je angažiranim temama, eksperimentalnim forama i interdisciplinarnom pristupu, često u kontekstu propit(k)ivanja identiteta, tranzicije i suvremenih problema.
– Drago mi je da imamo mogućnost raditi s vrhunskim kreativcima u Hrvatskoj, i da se suradnici rado odazivaju pozivu na rad u HNK u Osijeku, kako zbog izvrsnoga ansambla i tehničke ekipe, tako i sjajne radne atmosfere na pozornici i izvan nje. Kada to dvoje spojimo, dobivamo sjajne rezultate poput “Figarovog pira”. Čestitam od srca Krešimiru Dolenčiću i Tei Bašić, kako na nagradi, tako i na sjajno odrađenom poslu – komentira intendant Vladimir Ham večeras osvojene Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju režiju i najbolju kostimografiju.
Prva suradnja s osječkim HNK-om redatelju Krešimiru Dolenčiću donijela je večeras nagradu i to onu u kategoriji najboljeg dirigentskog ili redateljskog ostvarenja – OPERA. Primivši nagradu, u šali je rekao da je u Osijeku sigurno oboren i svjetski rekord – najkraći “Figarov pir” ikada, ne propustivši pozvati sve da ga dođu pogledati i uvjeriti se da je izvrstan.
Sretan je i ponosan na činjenicu da je drugu godinu za redom HNK u Osijeku sa svojom glazbeno-scenskom produkcijom bilo zastupljeno među nominacijama za Nagradu hrvatskog glumišta, intednant je Vladimir Ham:
– Četiri nominacije za “Figarov pir” dokaz su dobre procjene prilikom odabira suradnika i interpreta za našu opernu produkciju. Činjenica da među 11 solističkih uloga u dvostrukoj podjeli, dakle među 22 interpreta imamo samo jednu gostujuću solisticu je za svaku opernu kuću pothvat.
Podsjetimo. Leon Košavić bio je nomiriran u kategoriji za najbolju ulogu u kategoriji Opere, a “Figarov pir” i u kategoriji najbolje predstave u cjelini – u kategoriji Opera.
U vrijeme obnove domovine, Hrvatsko je društvo dramskih umjetnika (uz potporu HRT-a i Večernjeg lista) 24. studenoga 1992. utemeljilo Nagradu hrvatskog glumišta, koja se svake godine na taj dan i dodjeljuje, jer je to povijesni dan hrvatskoga glumišta. Naime, prije 164 godine (1860.), nakon burnih rodoljubnih prosvjeda građanstva, a po uputama Dimitrija Demetra glumac Vilim Lesić objavio je općinstvu “… da će se od sutrašnjega dana na zagrebačkoj pozornici govoriti samo hrvatski”.
Uz godišnje, utemeljuje se nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje.
Suutemeljitelji su Ministarstvo kulture i medija RH, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – HAZU, HNK u Zagrebu (u kojem se svečanost dodjele uvijek održava), te Akademija dramskih umjetnosti i Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa. (Izvor: http://www.hddu.hr/novosti.aspx)
Publika je nagradila ansambl baleta “Snježna kraljica” dugotrajnim pljeskom na sinoćnjoj premijernoj izvedbi!
Balet Davora Bobića u koreografiji i režiji Svebora Sečaka na splitskoj je sceni još danas, 13. studenoga te 30. i 31. siječnja i 1. veljače!
Čestitamo!
I na sceni ćete HNK-a u Osijeku, gdje je praizveden 16. veljače ove godine, balet “Snježna kraljica” (nastao prema bajci H. C. Andersena) ponovno moći pogledati u ovoj kazališnoj sezoni i to 17., 18., 20., 21. i 22. siječnja 2025.
Ova stranica koristi kolačiće radi unaprijeđenja vašeg korisničkog iskustva.
Tehnologijom kolačića HNK u Osijeku koristi se kako bi mogao pružati online uslugu, analizirati korišenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bi mogao pružati bez uporabe kolačića.
Nužni kolačići su potrebni za rad našeg web sjedišta i nužni su za Vaše kretanje našim web sjedištem i korištenje njegovim značajkama; primjerice, oni Vam omogućuju pristup sigurnim područjima web sjedišta. Ovi kolačići su prvenstveno kolačići sesije ili kolačići za povezivanje. Nužni kolačići ne pohranjuju se stalno na Vašem računalu ili uređaju i brišu se kada zatvorite preglednik.
Ovi nam kolačići omogućuju da pratimo Vaše posjete i aktivnosti na našem web sjedištu, stranice koje posjetite i poveznice koje ste kliknuli. Oni nam omogućuju da svaki posjet povežemo s informacijama koje nam je posjetitelj dobrovoljno dao. Ovim informacijama se koristimo kako bismo naše web sjedište i njegov sadržaj učinili relevantnijim za Vaše interese. Ovi kolačići se ne brišu kada zatvorite preglednik, odnosno stalno se pohranjuju na Vašem računalu ili uređaju.
