Predstava je nastala u suradnji Gradskog kazališta Požega i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Sanjareva priča, Borisa Senkera jest suvremeni kazališni moralitet, koji govori o jedinstvenom ljudskom biću – Sanjaru koji mašta i stvara u svojim snovima i vizijama otvoreni grad za sve ljude u kojem bi rad mogao biti igra, zabava, oplemenjen ljepotom i mudrošću. Ujedno je to i kazališna priča o uzvišenim idealima koji se nastoje ostvariti usprkos trajnoj borbi između dobra i zla, hrabrosti i slabosti, upornosti i krhkosti, svetog i profanog, uzvišenog i banalnog.
Autor je upitan o simboličkim, metaforičkim i metafizičkim aspektima ljudskoga postojanja i vodi Sanjara kroz razna iskušenja i izazove, a u krizi njegova stvaralaštva suočava ga sa bićima iz naše, ali i iz druge stvarnosti, daje mu priliku da izoštri svoje stavove, da se očisti oholosti, pohote, pohlepe, bijesa i zavisti, te da se vrati i ojača one ideje, zamisli i emocije koje su se zrcalile u njegovim mladenačkim vizijama mogućeg i željenog života. Nadahnuće naš Sanjar pronalazi i crpi u skromnosti, poniznosti, samilosti, ljubavi, blagosti i darežljivosti.
Ova scenska igra puna je promjena, preobrazbi, transformacije i metamorfoze likova i situacija. Zaigrani izvođači svojim žarom tijekom igre isijavaju i iz njih teku emocije, misli, napjevi i različiti jezici (u predstavi se govori hrvatski, slovenski, talijanski, njemački i engleski), a sve kako bi dočarali, ohrabrili i ojačali čovjekovu potrebu da ide ustrajno u smjeru svojih snova, i ma koliko oni bili nemogući i nevjerojatni, snovi su neizbježni da pročiste srce, um i dušu i da se dosegne lakoća postojanja i djelovanja.
Naša “Sanjareva priča” nudi današnji odgovor na sutrašnja pitanja.
Opereta nastala prema sjajnom libretu Viktora Leona i Lea Steina, praizvedena je u Beču 1905. te je strjelovitom brzinom postala jedno od najpopularnijih djela svog žanra, čime je svom tvorcu, majstoru operetnog izričaja Leharu donijela neizbrisivu svjetsku slavu.
Radnja Vesele udovice započinje financijskim peripetijama Pontevedra kojemu prijeti nacionalni bankrot i dolaskom udovice – milijunašice Hanne Glawari u Pariz. Ugledavši u imućnoj udovi Hanni jedini spas svoje malene zemlje, veleposlanik i barun Zeta u “lov na milijunašicu” i novac kojim dotična raspolaže šalje grofa Danila, nekadašnju Hanninu ljubav. Danilo je, međutim, beznadno loš lovac, budući da ga ljubav prema domovini i Haninu mirazu ostavljaju posve ravnodušnim. Viteški nagon mu se budi tek u trenutku kada na scenu stupa francuski zavodnik i ženskar Camille de Rosillon. Po običaju, ljubav postaje neizdrživo očigledna tek kad postane izgledno da bismo ju mogli izgubiti.
Vesela udovica je u HNK-u u Osijeku posljednji put premijerno uprizorena u ožujku 2007.
Posvuda i uvijek velika uspješnica, ma gdje da je igrao, Dva u jedan je hit vodvilj Raya Cooneyja, majstora komedije zabune, odnosno vodvilja.
Radnja Dva u jedan odvija se u jednom hotelu, 80-ih godina prošlog stoljeća u vrijeme “Čelične Lady”, Margaret Thatcher, a zabuna se zahuktava od trenutka kad jedan od njezinih konzervativaca, odnosno jedan od ministara u njezinoj vladi pomisli da je odlična zamisao dovesti ljubavnicu u hotel u kojem je odsjeo sa svojom zakonitom suprugom. U provedbu ovog, na propast unaprijed osuđenog plana uključuje i svog pomoćnika koji nije dorastao tom super tajnom zadatku.
Ono što slijedi je kaos: zamjene identiteta, muževi i žene koji se neplanirano pojavljuju, osoblje hotela stranog podrijetla koje ne vlada engleskim jezikom, a rezultat je savršeni vodvilj u kojem naopako kreće sve što je moglo, po Murphyjevu zakonu.
Režiju potpisuje Olivera Đorđević, omiljena i znana.
Jednočinka Gospođina majka je preminula! iz 1908. godine u samom temelju sadrži životne situacije koje ćemo veoma lako prepoznati no Feydeau ih uspijeva izdići iz svakodnevice dovodeći ih do ekstrema kakve bismo teško mogli zamisliti i u jednom od onih dana kad „sve ide naopako“.
U sitne noćne sate, kad sav „pošten narod spava“, suprug (Lucien) se vidno pijan vraća s kostimirane zabave kući gdje ga „u niskom startu“ dočekuje žena (Yvonne) sa sluškinjom (Annette). Njegovim dolaskom započinje tipična svađa, koja će se pokazati sve samo ne tipičnom. Svjedoci smo strelovite izmjene optužbi o tome gdje je bio, koliko je potrošio, i zašto staje s cipelama na nov novcati još nedovršen parket te zašto ona ne razumije njegova umjetnička htijenja i izokreće baš svaku riječ koju on izgovori. Svađu koja na površinu izvlači sva njihova neslaganja, ritmično prekidaju ulasci sluškinje koja se ni kriva ni dužna nađe unutar naizmjenične paljbe, koja taman kad mislimo da će završiti, krene u još oštrijem, a tako i urnebesnijem smjeru. Kad su napokon svi spremni za krevet, na vratima se začuje zvono koje označi dolazak novog sluge gospođine majke (Joseph) koji donoseći šokantne vijesti potvrdi kako ove noći nitko neće sklopiti ni oka. Uz nesvjesticu, privatno slavlje jer će napokon moći isplatiti parketara, ljubavne iskrice između sluge i sluškinje, sve likove potpuno preuzme scenski ludizam koji postaje intenzivniji kako noć odmiče.
I ovom jednočinkom se Feydeau još jednom potvrđuje kao majstor nepredvidljivih obrata jer se nikad ne zna koji će detalj srušiti tek uspostavljeni sklad, koje će novo lice potpuno promijeniti tijek scenske igre te u kojim sve smjerovima zapravo može krenuti radnja- ili konkretnije – kako će završiti ova više nego burna noć koja nas sve drži budnima.
Nikolina Rafaj
Pred nama je 46. Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe koji će se održati od 31.3.-2.4.2023. godine u izvorištu tamburaštva, našoj prekrasnoj Slavoniji.
Radosni smo što će nam se na ovogodišnjem Festivalu predstaviti čak 18 vrhunskih tamburaška ansambla iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine s gotovo 400 mladih glazbenica i glazbenika na tamburi. Oni će u 3 festivalska dana u Osijeku i Našicama pokazati svoje tamburaško umijeće izvodeći 60 skladbi pisanih za tambure od kojih je čak 9 praizvedbi.
Iskoristili bismo ovu priliku i zahvalili svim sudionicima na odazivu kao i utemeljiteljima, pokroviteljima, suradnicima te suorganizatorima i gradovima domaćinima na pruženoj podršci u ostvarenju Festivala.
Ovim putem u prilogu dostavljamo pozivnicu na ovogodišnji Festival i do susreta na najdugovječnijem tamburaškom festivalu koji svoju prvu izvedbu bilježi davne 1961. godine.
Neka nam ponovno zazvuče tambure kao i proteklih 6 desetljeća u pravom festivalskom zanosu!