A. P. Čehov
VIŠNJIK
drama
Predstava je koprodukcija s Gradskim dramskim kazalištem Gavella
Prevoditelj Božidar Škritek
Redatelj Dražen Ferenčina
Dramaturg Dubravko Mihanović
Autor glazbe Igor Valeri
Scenografi Dražen Ferenčina, Davor Molnar
Kostimografkinja Marita Ćopo
Scenski pokret Maja Huber
Oblikovatelj svjetla Tomislav Kobia
Asistent redatelja Vanja Jovanović
Suradnik za mađioničarske scene Domagoj Ivanković
PODJELA:
RANJEVSKA, Ljubov Andrejevna Sandra Lončarić
ANJA, njezina kći Antonia Mrkonjić
VARJA, njezina pokćerka Anja Đurinović Rakočević
DUNJAŠA, sobarica Antonija Pintarić/Tara Rosandić
GAJEV, Leonid Andrejevič, brat Ranjevske Miroslav Čabraja
LOPAHIN, Jermolaj Aleksejević, trgovac Ivan Ćaćić
TROFIMOV, Pjotr Sergejevič, student Ivan Grčić
SIMEONOV-PIŠČIK, Boris Borisovič, vlastelin Duško Modrinić
CHARLOTA IVANOVNA, guvernanta Antonija Stanišić Šperanda
EPIHODOV, Semjon Pantelejevič, blagajnik EnesVejzović
FIRS, lakaj Davor Panić
JAŠA, mladi sluga Aljoša Čepl
Rukovoditelj Tehnike i voditelj pozornice Mato Ivić
Voditeljica maskersko-vlasuljarske radionice Ružica Miler
Voditelj rasvjete Tomislav Kobia
Voditelj tona Davorin Toth
Slikar izvođač Leon Landeka
Dekor i scenska oprema izrađeni u radionici HNK pod vodstvom Željka Jurića.
Kostimi izrađeni u krojačkoj radionici HNK pod vodstvom Gordane Jurković.
Inspicijent Eduard Srčnik
Šaptačica Katarina Milićević
Posjeći mjesečinu
Bilješka uz Višnjik A. P. Čehova
U jednom pismu Olgi Knipper, napisanom 20. siječnja 1901. u Nici – dakle, Olga još nije bila Čehovljeva supruga; vjenčali su se te godine u svibnju – Čehov se raspituje kako idu probe Tri sestre pa zaključuje: “Ako pokvarite III. čin, drama je propala, i gledatelji će me izviždati pod stare dane.” Anton Pavlovič rodio se 1860.; u trenutku dok datira pismo mu je niti 41 godina. Je li bio duhovit kad je spomenuo “stare dane” ili je predosjećao da će tri godine kasnije umrijeti od tuberkuloze, ili jednostavno biti star početkom 20. st. i danas nije značilo isto? Kakogod, u tom životu nastala su djela koja su, kako je već nebrojeno puta rečeno, zauvijek promijenila svjetsko kazalište. Platonov ili Drama bez naslova (1881.), Ivanov (1887.), Galeb (1896.), Ujak Vanja (1899.), Tri sestre (1901.) i Višnjik (1903.), “cjelovečernji” su dramski naslovi kojima se pozornice neprestano iznova vraćaju, pokušavajući oživjeti “onaj neuhvatljivi ugođaj, gdje se likovi očituju kao živi i neposredni ljudi”. Tim “živim i neposrednim ljudima” scenski se pristupalo, vidjeli smo, vrlo različito pa predstave nastale po Čehovljevim dramama znaju biti i vrlo duhovite i neobično ozbiljne i iscrpljujuće spore i prštavo dinamične i utihnute i strastvene… Svakako, Čehovljevu – i moguću našu – istinu treba potražiti koliko u izgovorenom, toliko i u prešućenom, koliko u pokazanom, toliko i u skrivenom. U tom smislu Višnjik je vrhunac dramskog stremljenja koje sâm Anton Pavlovič opisuje i ovako: “Pokušao sam biti originalan. Nisam uvodio ni jednog zlikovca, ni jednog anđela (ali nisam mogao izuzeti budale); niti sam ikoga optuživao, ikoga obranio. Jesam li uspio ili ne, ne mogu reći.”
***
U ovom trenutku, kad s jedne strane, više ili manje artikulirano i autentično, zazivamo promjenu – društvenu, političku, ideološku, osobnu – a s druge je se pribojavamo, jer mogli bismo izgubiti neke udobnosti na koje smo navikli, Višnjik nam se ukazuje kao tekst koji progovara upravo o tome. O ljudima koji su se uljuljkali u ugodi i koji su, kako kaže Ljubov Andrejevna, “izgubili sposobnost promatranja stvari”, te onima koji predlažu konkretne akcije i nude rješenja, no u svojoj pragmatičnosti nemaju ni vremena, ni afiniteta za sanjarenja i prisjećanja, za iracionalnost i žaljenje. Lopahin, zanimanjem ne slučajno trgovac, tako će reći: “Višnje rode jednom u dvije godine, a i s tim se nema kamo, nitko ih ne kupuje.”, kao i: “Treba tu malo raščistiti, počistiti… Na primjer, recimo, srušiti sve stare građevine, eto, ovu kuću, ona ionako nije više ni za što, posjeći stari višnjik…” Argumenti vlastelina, još ne dugo vlasnika imanja o kojem je riječ, bit će: “…ja sam se ovdje rodila, ovdje su živjeli moj otac i majka, moj djed, ja volim ovu kuću, svoj život bez višnjika ne mogu ni zamisliti i, ako je već tako potrebno prodati ga, onda prodajte i mene zajedno s njim…”, kako ne bez patetike veli Ranjevska, a i njezin brat Gajev u sličnom je raspoloženju: “Čitav vrt se bijeli. (…) Ova dugačka aleja ide ravno, ravno, i sja noću kad je mjesečina. Sjećaš li se? Nisi zaboravila?” Čehov je izuzetan pisac, on shvaća motivacije i argumente obje strane pa ih razumijemo i osjećamo i mi. U svim njegovim dramama pa tako i u Višnjiku, zagledani smo u ljudsko trajanje okrhnuto nemogućnošću da pronađemo ispunjenje, da se ostvarimo. Jedni žive u prošlosti i ona ih svako toliko povlači k nekom muljevitom dnu; drugi hrle ka budućnosti, no svjesni su da nije dovoljno kupiti i prodati, posjeći i sagraditi, da bi se dohvatilo doista vrijedno. Naravno, na kraju se, kako bilježi čuvena završna didaskalija, “čuje kako daleko u vrtu sjekirom udaraju po drvu”; logika kapitala je neumitna, novo se stvara na ruševinama starog, ali pitanje je što će ti udarci donijeti. Pritom ovi što sijeku kod Čehova nisu zli, niti su oni kojima se siječe bez grijeha, daleko od toga. Tjeskoba, humor i bol Višnjika pulsiraju u pukotinama nesavršenosti svih njegovih likova; tu je nepregledan prostor ove drame. Okrhnuti smo i sapeti, a okolnosti se mijenjaju, promjena je nužna. Ono što se siječe nekima je tek drveće koje slabo rađa, a nekima djetinjstvo, utočište, mjesečina. Anja: “Zbogom, stari živote!” Trofimov: “Zdravo, novi živote!” Napetost vremena kojem svjedočimo po mnogočemu je bliska napetosti Višnjika. Nadajmo se, ne i njegovom pesimizmu.
Dubravko Mihanović
Ambijentalna premijera na Osječkom ljetu kulture 6. srpnja 2020. godine
Premijera 22. siječnja 2021. godine
SAMSON I DALILA
koncertna izvedba opere
opera u 3 čina
Glazba / Camille Saint-Saëns
Libreto / Ferdinand Lemaire
Dirigent / Filip Pavišić
Redatelj / Robert Bošković
Oblikovatelj svjetla koncertne izvedbe / Tomislav Kobia
SOLISTI:
SAMSON – Igor Krišto
DALILA – Gordana Kalmar
VELIKI SVEĆENIK – Leon Košavić
ABIMELECH – Berislav Puškarić
STARI ŽIDOV – Miloš Milojević
GLASNIK – Predrag Stojić
PRVI FILISTEJAC – Ladislav Vrgoč
DRUGI FILISTEJAC – Blaž Galojlić
ZBOR:
BLAŽENKA TARGUŠ, JASNA KOMENDANOVIĆ, KATARINA TOPLEK, ĐURĐICA TOMAŠ-GRUBEŠIĆ, DANIJELA BOŽIČEVIĆ, ANDREA PAIĆ, SNJEŽANA LAKOTIĆ, ANĐELA ĆAČIĆ, KRISTINA OWAIS, JANA POGRMILOVIĆ, HELGA ĐURĐEVIĆ, MIRJANA PETEŠ, PETRA STANIĆ, ZVONIMIR IVANOVIĆ, DAVOR SOLANOVIĆ, KARLO MILIČEVIĆ, KRUNOSLAV TUMA, ZORISLAV ŠTARK, JOSIP SLAM, TOMISLAV MORŽAN, TOMISLAV HORVAT, BLAŽ GALOJLIĆ
Asistentica redatelja / Jana Pogrmilović
Asistentica dirigenta i zborovođa / Barbara Kajin
Suradnik za francuski jezik / Ivana Šojat
Koncertni majstori / Igor Šimonji i Bela Nagy
Korepetitori / Damir Šenk i Igor Valeri
Mentor pjevanja / Katalin Brunjai-Hihlik
Inspicijenica / Irena Budak
Šaptačica / Ivana Klaić
U operi sudjeluju solisti, zbor, orkestar HNK u Osijeku
Opera se pjeva na francuskom jeziku
Od najranijih dana svijetu poznat kao glazbeno čudo od djeteta, francuski skladatelj, pijanist i orguljaš Saint-Saëns glazbenoj je riznici među ostalim podario fantaziju za orkestar Karneval životinja, Treću simfoniju, kao i svoju najpoznatiju i najuspješniju operu krcatu romantičarskog žara: Samsona i Dalilu, uglazbljenu biblijsku priču iz Knjige o Sucima. Bit će to drugo osječko uprizorenje nakon davne 1926., kad je operu režirao i ansamblom dirigirao maestro Lav Mirski. Operom u tri čina koju na svojim plećima i glasnicama moćno nose Dalila (mezzosopran) i Samson (tenor) ravnat će maestro Filip Pavišić, dok režiju potpisuje osječkoj publici već dobro znan i cijenjen Robert Bošković. Ova, u Osijeku začudno do sad samo jednom izvedena opera, koja je praizvedena u njemačkome Weimaru 1877., u sebi nosi temeljne humanističke vrijednosti, kao i duh romantizma prožet klasicističkim elementima te na dojmljivo moćan način iznosi svima poznatu priču o dobrohotnoj snazi muškarca koji štiti svoj narod i lukavoj ljepoti žene koja mu želi nauditi. Prvobitno zamišljeni kao oratorij, Samson i Dalila pronicavošću skladatelja izrasli su u biser opernoga žanra.
O nježnosti i obzirnosti snage…
SAMSON I DALILA
koncertna izvedba opere
opera u 3 čina
Glazba / Camille Saint-Saëns
Libreto / Ferdinand Lemaire
Dirigent / Filip Pavišić
Redatelj / Robert Bošković
Oblikovatelj svjetla koncertne izvedbe / Tomislav Kobia
SOLISTI:
Samson IGOR KRIŠTO
Dalila IRENA PARLOV
Veliki svećenik LEON KOŠAVIĆ
Abimelech BERISLAV PUŠKARIĆ
Stari Židov MILOŠ MILOJEVIĆ
Glasnik PREDRAG STOJIĆ
Prvi Filistejac ZVONIMIR IVANOVIĆ
Drugi Filistejac ROBERT ADAMČEK
ZBOR:
BLAŽENKA TARGUŠ, JASNA KOMENDANOVIĆ, KATARINA TOPLEK, ĐURĐICA TOMAŠ-GRUBEŠIĆ, DANIJELA BOŽIČEVIĆ, ANDREA PAIĆ, SNJEŽANA LAKOTIĆ, ANĐELA ĆAČIĆ, KRISTINA OWAIS, JANA POGRMILOVIĆ, HELGA ĐURĐEVIĆ, MIRJANA PETEŠ, PETRA STANIĆ, ZVONIMIR IVANOVIĆ, DAVOR SOLANOVIĆ, KARLO MILIČEVIĆ, KRUNOSLAV TUMA, ZORISLAV ŠTARK, JOSIP SLAM, TOMISLAV MORŽAN, TOMISLAV HORVAT, BLAŽ GALOJLIĆ
Asistentica redatelja / Jana Pogrmilović
Asistentica dirigenta i zborovođa / Barbara Kajin
Suradnik za francuski jezik / Ivana Šojat
Koncertni majstori / Igor Šimonji i Bela Nagy
Korepetitori / Damir Šenk i Igor Valeri
Mentor pjevanja / Katalin Brunjai-Hihlik
Inspicijenica / Irena Budak
Šaptačica / Ivana Klaić
U operi sudjeluju solisti, zbor, orkestar HNK u Osijeku
Opera se pjeva na francuskom jeziku
Od najranijih dana svijetu poznat kao glazbeno čudo od djeteta, francuski skladatelj, pijanist i orguljaš Saint-Saëns glazbenoj je riznici među ostalim podario fantaziju za orkestar Karneval životinja, Treću simfoniju, kao i svoju najpoznatiju i najuspješniju operu krcatu romantičarskog žara: Samsona i Dalilu, uglazbljenu biblijsku priču iz Knjige o Sucima. Bit će to drugo osječko uprizorenje nakon davne 1926., kad je operu režirao i ansamblom dirigirao maestro Lav Mirski. Operom u tri čina koju na svojim plećima i glasnicama moćno nose Dalila (mezzosopran) i Samson (tenor) ravnat će maestro Filip Pavišić, dok režiju potpisuje osječkoj publici već dobro znan i cijenjen Robert Bošković. Ova, u Osijeku začudno do sad samo jednom izvedena opera, koja je praizvedena u njemačkome Weimaru 1877., u sebi nosi temeljne humanističke vrijednosti, kao i duh romantizma prožet klasicističkim elementima te na dojmljivo moćan način iznosi svima poznatu priču o dobrohotnoj snazi muškarca koji štiti svoj narod i lukavoj ljepoti žene koja mu želi nauditi. Prvobitno zamišljeni kao oratorij, Samson i Dalila pronicavošću skladatelja izrasli su u biser opernoga žanra.
O nježnosti i obzirnosti snage…
SAMSON I DALILA
koncertna izvedba opere
opera u 3 čina
Glazba / Camille Saint-Saëns
Libreto / Ferdinand Lemaire
Dirigent / Filip Pavišić
Redatelj / Robert Bošković
Oblikovateljs svjetla koncertne izvedbe / Tomislav Kobia
SOLISTI:
Samson ŽIGA KASAGIĆ
Dalila GORDANA KALMAR
Veliki svećenik DALIBOR HANZALEK
Abimelech BERISLAV PUŠKARIĆ
Stari Židov MILOŠ MILOJEVIĆ
Glasnik PREDRAG STOJIĆ
Prvi Filistejac ZVONIMIR IVANOVIĆ
Drugi Filistejac BLAŽ GALOJLIĆ
ZBOR:
BLAŽENKA TARGUŠ, JASNA KOMENDANOVIĆ, KATARINA TOPLEK, ĐURĐICA TOMAŠ-GRUBEŠIĆ, DANIJELA BOŽIČEVIĆ, ANDREA PAIĆ, SNJEŽANA LAKOTIĆ, ANĐELA ĆAČIĆ, KRISTINA OWAIS, JANA POGRMILOVIĆ, HELGA ĐURĐEVIĆ, MIRJANA PETEŠ, PETRA STANIĆ, ZVONIMIR IVANOVIĆ, DAVOR SOLANOVIĆ, KARLO MILIČEVIĆ, KRUNOSLAV TUMA, ZORISLAV ŠTARK, JOSIP SLAM, TOMISLAV MORŽAN, TOMISLAV HORVAT, ROBERT ADAMČEK
Asistentica redatelja / Jana Pogrmilović
Asistentica dirigenta i zborovođa / Barbara Kajin
Suradnik za francuski jezik / Ivana Šojat
Koncertni majstori / Igor Šimonji i Bela Nagy
Korepetitori / Damir Šenk i Igor Valeri
Mentor pjevanja / Katalin Brunjai-Hihlik
Inspicijenica / Irena Budak
Šaptačica / Ivana Klaić
U operi sudjeluju solisti, zbor, orkestar HNK u Osijeku
Opera se pjeva na francuskom jeziku
Od najranijih dana svijetu poznat kao glazbeno čudo od djeteta, francuski skladatelj, pijanist i orguljaš Saint-Saëns glazbenoj je riznici među ostalim podario fantaziju za orkestar Karneval životinja, Treću simfoniju, kao i svoju najpoznatiju i najuspješniju operu krcatu romantičarskog žara: Samsona i Dalilu, uglazbljenu biblijsku priču iz Knjige o Sucima. Bit će to drugo osječko uprizorenje nakon davne 1926., kad je operu režirao i ansamblom dirigirao maestro Lav Mirski. Operom u tri čina koju na svojim plećima i glasnicama moćno nose Dalila (mezzosopran) i Samson (tenor) ravnat će maestro Filip Pavišić, dok režiju potpisuje osječkoj publici već dobro znan i cijenjen Robert Bošković. Ova, u Osijeku začudno do sad samo jednom izvedena opera, koja je praizvedena u njemačkome Weimaru 1877., u sebi nosi temeljne humanističke vrijednosti, kao i duh romantizma prožet klasicističkim elementima te na dojmljivo moćan način iznosi svima poznatu priču o dobrohotnoj snazi muškarca koji štiti svoj narod i lukavoj ljepoti žene koja mu želi nauditi. Prvobitno zamišljeni kao oratorij, Samson i Dalila pronicavošću skladatelja izrasli su u biser opernoga žanra.
O nježnosti i obzirnosti snage…
Tramvaj zvan žudnja je povijesno zaživio kao dramski film, s elementima film noira, snimljen 1951. kao adaptacija istoimenog kazališnog komada Tennesseeja Williamsa (za koji je 1947. osvojio Pulitzerovu nagradu).
To je priča o južnjačkoj ženi, Blanche Dubois, koja doživljava niz osobnih gubitaka, ostavlja aristokratsko okruženje i pronalazi utočište sa sestrom Stellom i njenim mužem Stanleyem Kowalskim u trošnom stanu u New Orleansu.