Predstava “Goya”, koju prema izvornome nedavno nađenome Krležinom tekstu iz mladosti izvodi glumac i redatelj Zijah A. Sokolović.
Nedovršeni tekst u središte stavlja slikara Goyju i njegovu intimnu dramu. Praznine, nedovršenost i atonalnost teksta Zijah A. Sokolović ispunjava svojim glumačkim umijećem i gradi cjelovitu kazališnu predstavu.
Dramaturginja predstave je Selma Parisi, kostimografkinja Lejla Hodžić. Maske i rekvizite izradili su Narda Nikšić i Mirza Huntić. Za glazbu je zadužen Veljko Nenadić, a za fotografiju Hana Selena Sokolović.

Izvor teksta: Hina

Koreografi: Jeroen Verbruggen, Maša Kolar

U koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu

ZA NIKAD

Jamstvo i spoznaja o neizostavnom ponavljanju godišnjih ciklusa, poput godišnjih doba, daje nam osjećaj sigurnosti. Ipak, godina je dragocjeno vrijeme koje prolazi i koje nikada nećemo moći vratiti. Postavite ga u bijelu kutiju kao izložbeni eksponat, kao dragocjenost zaštićenu i očuvanu iza zamućenog stakla. No, staklo ostaje krhko… Koreograf slavi ovu krhku prisutnost i nudi satiru kao utjehu za prolaznost. Jer, sve se mijenja i ništa nije zauvijek… Nježni je to podsjetnik da je svaki dan – dar za slavlje.

ADAM I EVA

Fatalne ljubavne sudbine Čovjeka i Žene u ambijentu klupske scene suvremeno su viđenje Krležinih „Adama i Eve“ kako ih čita i ponovno pokretom ispisuje, koreografkinja Maša Kolar. Ipak, potraga za idealom ne iscrpljuje samo ljubavni par, već i cijelu zajednicu. Za inscenaciju se Kolar inspirirala i karnevalskim motivima Krležinog ekspresionističkog dramskog opusa, od grotesknih kretnji preko kostima do osvrta na aktualnu stvarnost. Pomno psihološki profilirani glavni likovi, umorni ljubavnici, a s druge strane, rasplesani kolektiv koji ideal traži u slobodi i sreći plesanja te uživa u vlastitim tijelima.

Glazbena kultura određenog mjesta izgrađena je na trima velikim stupovima: umjetničkom profesionalizmu, amaterizmu i obrazovanju. Tamburaška škola Batorek u svom djelovanju spaja te stupove u jednu cjelinu. Osim što je tijekom tridesetogodišnjeg djelovanja iz škole izašlo mnogo uspješnih glazbenih amatera, neki od njih postali su i profesionalci, a škola ima i vlastitu koncertnu produkciju koja stavlja školu na kulturnu kartu grada Osijeka.

PETAK, 3. studenoga .2023.

19.30 sati

Vladimir i Katarina Krpan

Stjepan Šulek, Igor Kuljerić, Stanko Horvat, Frano Parać, Mladen Tarbuk, Berislav Šipuš, Davor Bobić

SUBOTA, 4. studenoga 2023.

19.30 sati

Cantus Ansambl, dir. Berislav Šipuš

Branimir Sakač, Stanko Horvat, Frano Parać, Ante Knešaurek, Tibor Szirovicza, Berislav Šipuš, Sanja Drakulić

60. Glazbena tribina

Glazbena tribina jedinstvena je manifestacija Hrvatskog društva skladatelja koja promiče stvaralaštvo hrvatskih suvremenih skladatelja te je od osobitog značenja ne samo za skladatelje, muzikologe, izvođače i studente glazbe, već i za lokalnu publiku i hrvatsku kulturnu javnost općenito. Glazbena tribina svjedoči o životnosti našega glazbenog stvaralaštva kao čimbenika svjetske glazbene scene.

S obzirom na vrlo nepovoljno stanje suvremene glazbe u hrvatskoj kulturi i koncertnome životu, Glazbena tribina iznimno je važna manifestacija, koja ne promiče samo hrvatske autore i izvođače suvremene glazbe, već u hrvatsku, često zatvorenu sredinu, donosi informacije o trenutačnim tekovinama suvremene glazbene scene u svijetu. Posebno je pritom važno što se Tribina ne održava u Zagrebu, čime se nastoji postići barem mali pomak u decentralizaciji suvremene glazbe u Hrvatskoj, koja izvan Zagreba živi tek kroz pojedinačne i kratkoročne impulse entuzijastičnih pojedinaca i organizacija. Osijek kao domaćin 60. Glazbene tribine u tom smislu predstavlja i pomak od njenog već tradicionalnog održavanja u Opatiji, promičući hrvatsku i inozemnu suvremenu glazbu duž cijele Hrvatske.

Tribina je u svojih gotovo šest desetljeća zabilježila ogroman broj praizvedbi i legendarnih izvedbi raznolike glazbe, ali je bila i iznimno važno mjesto susreta; susreta publike, izvođača i autora, susreta generacija, susreta glazbenih profesionalaca svih struka i znatiželjnih pojedinaca; mjesto održavanja znamenitih diskusija i proglasa, polemičkih sukoba i pomirenja.

Glazbena tribina posvećena je prvenstveno stvaralaštvu suvremenih hrvatskih skladatelja. Iako su u središtu pozornosti njihova djela te praizvedbe, konceptualno Tribina ne odustaje ni od opusa iz prošlog stoljeća.

Program Tribine temeljen je na kvaliteti izabranih djela kao i izvođača, teži uključivanju mladih (radionice, okrugli stolovi, razgovori s autorima i umjetnicima), kao i podizanju svijesti o zaštiti autorskih djela. Nastoji utjecati na ansamble i umjetnike, kako bi oni što češće na svoje programe uvrstili djela hrvatskih autora; traga za najboljim formatima i načinima kako publici približiti i prezentirati suvremenu glazbu. Uz koncerte suvremene umjetničke glazbe, Tribina svake godine nudi i pokoji koncert suvremenog stvaralaštva drugih žanrova, pa se tako mogu čuti i koncerti jazz ansambala, ansambala na razmeđi umjetničke i popularne glazbe ili eksperimentalnijih i alternativnijih pravaca, uključujući i zvučne instalacije i srodne projekte. Uza sve teži uključivanju i znanosti o umjetnostima poput muzikologije i etnomuzikologije, povezujući time teoriju i praksu.

Sve to Glazbenu tribinu čini manifestacijom jedinstvenog profila na hrvatskoj glazbenoj i umjetničkoj sceni.