Prpošni pučki igrokaz s pjevanjem i mudroslovljem o barunu i njegovim pandurima koji su protivnička muška bića tjerali u strah, a žene u sladostrašće eklatantan je dokaz da je u domeni teatra 1947. bila sjajna berba, budući da se baš te godine rodio autorski trojac Senker-Mujičić-Škrabe koji stoji iza predstave – parodije povijesti koja je, po narudžbi, 1984. u praizvedbi razgalila Osječane, a zatim se uprizorenjem ukazala i u Virovitici, Varaždinu i Pečuhu. Trideset šest godina nakon praizvedbe, Trenk će u režiji posve nekonvencionalnog Maria Kovača u HNK u Osijeku zaigrati u rujnu 2020. te nas vratiti u vrijeme nastanka cijele horde legendi o strasnim ljubavnim okršajima carice Marije Terezije i Trenka od kojih jedna kazuje kako su u jednom od izljeva tako carske strasti polomili stol u kutjevačkom vinskom podrumu koji i dan-danas na sebi ima divovsku razvalinu obla oblika, valjda u mjerama carske stražnjice. Dramatizacija sjajne Ane Prolić jamči dojmljivu eroziju mitova kojima smo povijesno skloni, pristup iz sasvim novog ugla.
Ili: nije baš onako kako su vam pričali…
Istoimeni Krležin permanentno aktualan roman objavljen davne 1938. Poslužio je kao predložak monodramskog autorskog projekta glumca Dragana Despota koji, uz dramaturšku potporu Lade Martinac, potpisuje adaptaciju, režiju i izvedbu. Glazbu za ovu egzistencijalistički potresnu naraciju autorski potpisuje Arsen Dedić. Veliki povratak kultne monodrame.
Monodrama Ispit savjesti dio je autorskog projekta glumca Roberta Kurbaše, koji potpisuje i scensku prilagodbu i režiju predstave kojoj je istoimeni esej Tina Ujevića temelj na kojem vješto isprepleće i druge Ujevićeve tekstove. Kurbaša si tako u dinamičnom monologu postavlja goruća pitanja o moralu, religiji, odnosu muškarca i žene, iluzijama i stvarnosti.
Monodrama Kordelije Paladin u režiji Roberta Raponje povjerila je Katici Šubarić ulogu Irene, koja utjelovljuje mnoge mlade u dvadesetim godinama koju su na presudnom raskrižju vlastitog života, pred odlukama koje će im trasirati cijeli život. Vješto prikazani antagonizam između roditeljskih želja i mladenačkih snova, sumnje i lomovi u nutrini.
Priča o slikarici Luciji i njezinim mračnim obiteljskim tajnama u režiji Same M. Streleca ovjenčana je Marulom za najbolju predstavu u cjelini i Marulom za režiju na 29. Marulićevim danima. Predstava je to koja tematizira traumu kroz pretakanje svijeta živih i mrtvih, koja duhovima daje glas za otkrivanje istina koje zapanjuju, ali i katarzično oslobađaju mučnine.
„Punokrvni teatar je onaj koji ima snage graditi se kao mjesto beskompromisnog društvenog korektiva. Hvata se u koštac s mračnim temama. izbacuje kosture iz ormara, ruši tabue i bori se. Takav garažni otpor stvoren je 10. studenog u HNK u Osijeku gdje je praizvedena scenska verzija romana Emet Ivane Šojat, prometnuvši se u razorni umjetnički malj.“
Davor Špišić, Jutarnji list